– Njengoba ukukhandwa ngamatshe ngesono sokuphinga kungasebenzi ezweni lethu, yiphi indlela engasetshenziswa?
Mthandiwe, mzalwane wethu,
E Qur’an-ı Kerim’de,
iziphi izizathu ezivumelekile zokwehlukana?
kucaciswe ngokucacile.
1. Ubufebe obusobala (Ukuphinga)
Ukuphinga,
Ebuqulini, isono esikhulu kakhulu e-Islam, esilingana neshirk. Ukuphinga yisenzo esibi kakhulu esibhubhisa umndeni, esilimaza isibopho somshado.
Akukaze kwenzeke ukuthi isenzo esinjalo senziwe endlini yomMuslim. Owesifazane noma owesilisa owenza isenzo esinjalo endlini yomMuslim akakufanelekele ukuhlala kuleyo ndlu.
“Ningabacindezeli ukuba babuyise ingxenye yalokho enibanike khona. Ngaphandle uma benza ubuwula obusobala. Yibani nobuhlobo obuhle nabo…”
(An-Nisa, 4/19)
“O Mprofethi! Uma nithala abafazi, nithale ngesikhathi sabo sokuhlala ekhaya, naniqaphele isikhathi sokuhlala ekhaya. Niyesabe uNkulunkulu, iNkosi yenu. Ningabaxosheli ezindlini zabo, nabo bangaphumi, ngaphandle uma benze isono esisobala.”
(ubufebe)
okunye…”
(At-Talaq, 65/1)
2. Ukudala Isiphithiphithi, Ukungavumelani Ngemibono
Ukuze umphakathi wamaSulumane wakhe isimo esinokuthula, umndeni, oyisisekelo salowo mphakathi, kumele ube nokuthula. Ukuthula emndenini kuqinisekiswa ngabashade abazwana kahle kakhulu. Uma izinsika eziyisisekelo zomndeni zingalinganiseli, ikhaya lomndeni liyoba sengozini yokubhidlika nganoma yisiphi isikhathi.
Ukuze kuqinisekiswe ukuthula nokuqhubeka komndeni, kuzoba yinzuzo kokubili emndenini nasemphakathini wamaSulumane ukulungisa nokululamisa insika engazinzile, noma ukuyishintsha nokuyivuselela uma ukululamisa kungenzeki.
Uma umfazi, njengoba engumgogodla womndeni, ephikisana nomyeni wakhe futhi edala ukungahambisani ekhaya, okusho ukuthi uma umfazi ekhaya engawusekeli umbono womyeni wakhe, kodwa ewuvimba, ephikisana nawo ngamazwi noma ngezenzo, ezama ukumguqula noma ukumvimbela, kusho ukuthi ukumdivosa sekuyadingeka.
Uma indoda ingamdivorci lo wesifazane, khona-ke kuvela izimo ezimbili:
Inketho yokuqala,
Indoda ayinaki umkayo, iqhubeka nendlela yayo.
Kodwa, uma kwenzeka lokhu, kuzovela ukungahlaliseki ekhaya. Uma kuvela ukungahlaliseki, izingane, uma zikhona, zizothinteka, futhi ekugcineni kuzovela isizukulwane esicindezelekile. Lesi sizukulwane, mhlawmbe, sizobe siqhelelene kakhulu nenkolo nokholo kangangokuthi ngeke sibe nokwazi uNkulunkulu.
Ngoba owesifazane, njengoba ehlala njalo ekhaya nabantwana, uzobathinta kakhulu. Ngokuzayo, laba bantwana bazoba yilahlekela enkulu kumuntu wesilisa olwayo, futhi bazoba yisithiyo esikhulu emzabalazweni wakhe. Futhi, njengoba indoda ingatholi indawo enokuthula ekhaya, ngeke iphumelele emsebenzini wayo, noma okungenani ngeke ifinyelele ezingeni elilifunayo. Uma amadoda nabesifazane abakholwayo, okufanele babe ngabalandeli (abangane) bomunye nomunye, bengakwazi ukwakha lobu buhlobo ekhaya, ngeke bakwazi ukwakha ngaphandle; ngeke bakwazi ukuyala okuhle, futhi ngeke bakwazi ukunqanda ububi. Ngakho-ke, ukudivosa owesifazane kuyoba yisidingo ngaphakathi kwemikhawulo eyanqunywa yiKoran.
Inketho yesibili,
Indoda ekholwayo iyolalela umkayo, iyeke umsebenzi wayo kanye nemizamo yayo, ukuze
Lokhu kuzoholela ekutheni lowo muntu abe ngumuntu oziphethe kabi futhi aqhelelane nenkolo. Kunezibonelo eziningi zalokhu eminyakeni yamuva.
“Yithi: ‘Uma obaba benu, amadodana enu, abafowenu, abafazi benu, izihlobo zenu, impahla eniyizuzile, ukuhweba enikwesabayo ukuthi kuzophela, izindlu enizithandayo, zithandeka kakhulu kunoNkulunkulu, uMthunywa wakhe, nokulwa endleleni yakhe, khona-ke lindelani kuze kufike umyalo kaNkulunkulu. UNkulunkulu akabakhombisi indlela abantu ababi.'”
(At-Tawbah, 9:24)
“O nina abakholwayo, abanye babalingani benu nabantwana benu bayizitha zenu. Ngakho-ke, qaphelani nabo…”
(At-Taghabun, 64/14)
Noma yimuphi umfazi osebenza ukuthikela indoda yakhe endleleni kaNkulunkulu, naye uyisitha sakhe. Indlela yokuzivikela kulesi sitha ukumshiya. Indlela engcono kakhulu ukumdivosa. Ngoba abafazi abanjalo ababona abafazi abahle. Abafazi abavukelayo, uma bengashintshi, ukubadivosa yiyona ndlela engcono kakhulu.
“Ngoba uNkulunkulu ubenze abantu abanye babaluleke ngaphezu kwabanye, futhi ngoba abesilisa bayachitha impahla yabo, abesilisa bangabaphathi phezu kwabesifazane. Ngakho-ke abesifazane abalungileyo bayalalela, futhi bayazigcina izimfihlo zabo njengoba uNkulunkulu ebagcina. Abesifazane enibesaba ukuthi bangase babe nenkani noma babe ngababi, bafundiseni, nibashiye emibhedeni yabo, nibashaye. Uma benilalela, ningafuni enye indlela yokubajezisa. Ngoba uNkulunkulu uPhakeme, uMkhulu.”
(An-Nisa, 4/34)
Uma, ngemva kokuyalwa, ukuhlukaniswa emibhedeni yabo, nokushaywa, bengazilungisi futhi bengazitholi, ukubahlukanisa yiyona ndlela engcono kakhulu. Kodwa uma bezilungisa, ukufuna indlela yokubahlukanisa kuyavunyelwa.
3. Ukukhetha impilo yezwe kanye nezinto zokuhlobisa kunoNkulunkulu
Umuntu, owesifazane noma owesilisa, unomsebenzi wokulalela uNkulunkulu (ukukhonza) njengoba kuyinjongo eyinhloko yendalo, nokusebenzela inkolo yaKhe. Labo abaqonda indalo yabo, bahlela izenzo zabo ngokuya ngayo. Futhi ukusebenza kuze kube yilapho kungasekho ukungqubuzana emhlabeni, futhi ubukhosi bube ngobukaNkulunkulu kuphela, kuwumsebenzi nomthwalo wemfanelo wawo wonke umuntu othi uyakholwa. Lezi yizinto eziqinisekile eziseQuran:
“Ngabumba amajini nabantu ukuba bangikhonze kuphela:”
(Zariyat, 51/56)
“…Sikhonza wena wedwa, futhi sicela usizo kuwe wedwa…”
(Al-Fatiha, 1/4)
“Yilwani nabo kuze kube sekuphelile ukungathembani, nenkolo yonke ibe ngeka-Allah. Uma bephenduka, ngempela u-Allah uyakubona abakwenzayo.”
(Al-Anfal, 8/39)
Ukushiya abesifazane (noma abesilisa) abakhohlwa injongo yendalo yabo, bafune ubuhle bempilo yomhlaba, kufanele kube yisenzo okufanele sisenziwe yindoda ngayinye yomzabalazo ekholwayo.
Ngaphandle kwalokho, laba besifazane noma abesilisa bazoba yisithiyo futhi babangele izinkinga kummemi. Ngakho-ke, ukubahlukanisa, uma kungabesifazane, ukubanika imiholo yabo bese ubalayisha yiyona ndlela engcono kakhulu.
“O Mprofethi! Tshela abafazi bakho: ‘Uma nifuna impilo yalomhlaba kanye nengcebo yayo, ngizokunika isipho…’”
(umsholo wakho)
Ngizokunika [imali] ngikuyeke uhambe ngoxolo. Uma nifuna uNkulunkulu nendlu yaphakade, uNkulunkulu ubalungiselele umvuzo omkhulu labo abenza izenzo ezinhle.”
(Al-Ahzab, 33/28-29)
Abantu besifazane noma besilisa abangasebenzi ukuba umthetho kaNkulunkulu ube ngowokuqala, kodwa bafuna impilo yalomhlaba nokuhlobisa kwayo, bayisithiyo, bayingqinamba phambi kwabamemezeli abasebenza ukuba umthetho kaNkulunkulu ube ngowokuqala. Ukususa lesi sithiyo kuyimfuneko kubakholwayo. Ngoba uMninimandla onke usitshela ukuthi labo abafuna impilo yalomhlaba nokuhlobisa kwayo, abanalo isabelo e-Akhira. Akunakwenzeka ukuthi umuntu ongenalo isabelo e-Akhira abe ndawonye nalabo abanalo isabelo e-Akhira.
“Laba yibo labo abathatha impilo yezwe ngemva kokulahla impilo yaphakade. Isijeziso sabo asisoze saphungulwa, futhi akukho muntu oyobasiza.”
(Al-Baqarah, 2:86)
“Labo abathanda impilo yalomhlaba nokuhlobisa kwayo, siyobanika ngokuphelele imivuzo yabo kuyo, futhi abayikuthola ukushoda kuyo. Kodwa labo abayikuthola ukushoda kuyo, ngabantu abayikuthola isijeziso somlilo kuphela ngosuku lokugcina, futhi konke abakwenzileyo kuyoba yize, futhi konke abakwenzileyo kuyoba yize.”
(Hud, 11/15-16)
“Noma ngubani ofuna isivuno sokuphila kwangemva kokufa, siyomandisela isivuno sakhe; noma ngubani ofuna isivuno salomhlaba, siyomnika okuthile kulomhlaba. Kodwa yena ngeke abe nengxenye yokuphila kwangemva kokufa.”
(Ash-Shura, 42/20)
Njengoba umuntu ofuna impilo yezwe kanye nezinto zayo zokuhlobisa engenakuba nabulili noma ubuhlobo nalowo ofuna isivuno sokuphila ngemva kokufa, isenzo esihle kakhulu umuntu okholwayo angasenza ukudivosa umkakhe ofuna izinto zokuhlobisa zezwe. Izimiso zamaSulumane zikubeka ngokucacile ukuthi ledivosi kufanele yenzeke kanjani, nini, nangayiphi indlela.
Ngiyabingelela ngithandazela…
UbuSulumane Ngemibuzo