– Ima li još grupa čiji glasovi se broje kao pola glasa?
– Koja je svrha brojanja njihovih glasova kao pola glasa?
Dragi naš brat,
Ne, glas žene je isti kao glas muškarca i svi koji su obveznici poreza su jednaki u pogledu prava glasa.
Simbol lojalnosti birača prema izabranima,
„biat“
tj.
“glasovati”
ima oblik. To je neka vrsta
„zakletva vjernosti“
Može se i tako reći.
U islamu je ova vjernost izravno usmjerena prema osobi proroka.
Napravljeno za Boga
smatra se da je onaj koji obeća poslušnost Proroku zapravo obećao poslušnost Allahu.
Kur’an-ı Kerim
„Oni koji su ti prisegnuli vjernost, zapravo su prisegnuli vjernost Allahu. A Allahova ruka je nad njihovim rukama.“
(Al-Fath, 48/10)
izražava se ovim pozivom.
Također, Kur’an,
“da bi, ako bi žene htjele, Prorok prihvatio i njihovo obećanje vjernosti”
obavještava:
„O, Poslaniče! Kad ti dođu vjernice da ti daju zavjet, da ne budu učešće u širku, da ne krađu, da ne čine blud, da ne ubijaju djecu, da ne izmišljaju i ne šire glasine, i da ti ne budu protivne u ničem dobrom, onda prihvati od njih zavjet i moli za njih Allahu oproštenje. Allah je, doista, Oproštitelj, Milostivi.”
(Mümtehine, 60/12)
U ovom ajetu Allah obavještava da će se prihvatiti zakletve vjernosti koje su žene, koje ispunjavaju uvjete spomenute u ajetu, dale vlastitom voljom. Žene imaju pravo da daju zakletvu vjernosti vlastitom voljom, bez posredstva muža ili oca.
Prorok Muhamed (s.a.v.s.) je u nekim trenucima i situacijama, koje se smatraju prekretnicama u misiji propovijedanja,
podvrgavanje volji, pokornost, poslušnost (od strane žena i muškaraca)
Prihvatio ih je. U 12. i 13. godini svoga proroštva (621-622. po H.e.) sklopio je zakletve vjernosti s muslimanima iz Yesriba (koji će se nakon hidžre nazivati Medinom).
“Zakletve u Akabi”
naziva se i u drugom od njih
žene
nalazi se i ovdje.
Zna se da je Prorok Muhamed (s.a.v.s.) u danu osvajanja Meke primio zakletvu od muškaraca na brdu Safa, a da je u dolini, u njegovo ime, Omer primio zakletvu od žena.
(Za primjere iz praksi Poslanika u vezi s ovim pitanjem, vidi se: Taberî, XXVIII, 78-81)
Sadržaj zakletve (b’at) spomenute u 12. ajetu Sure Mümtehine ima vitalno značenje, a strane koje su potpisnice ove zakletve su takođe izuzetno zanimljive sa stanovišta poruke Kurana.
Prije svega, u društvu koje prezire ženu zbog njene slabosti u fizičkoj snazi i zbog toga što provodi život ukrašavanjem sebe.
(vidi Zuhruf 43/18),
u tako kratkom vremenu
stranka ugovora sklopljenog s prorokom i poglavarom države
To što je postalo prihvatljivo u takvom smislu, može se smatrati jednim od najistaknutijih pokazatelja promjene mentaliteta koju je Kur’an ostvario.
Između ostalog, glavna poruka se naravno odnosi na to gdje bi žena trebala vidjeti sebe. (Ajet)
“kada su vjernice došle da ti polože zakletvu vjernosti”
To što izraz sadrži ženski rod, tj. što žene postavlja kao subjekte prve akcije, također je značajno iz ovog aspekta. U osnovi, iako je Poslanik (s.a.v.s.) prije i poslije ovog ajeta primio zakletvu od svojih sljedbenika, bilo žena ili muškaraca, u potrebnim situacijama, to što Kur’an dodatno potvrđuje ovu točku, znači inzistiranje na tome da žena treba zauzeti svoje mjesto u društvenoj strukturi i stavljanje posebnog naglaska na važnost ove teme.
S druge strane, kada je Allah obznanio anđelima da će stvoriti zamjenika na Zemlji,
nije vršila diskriminaciju na temelju spola.
(vidi Al-Baqara, 2/30)
Stoga, u smislu da je žena, poput muškarca, Božji sluga na Zemlji, nema razlike između žene i muškarca. Žena je, poput muškarca, sposobna za prava i obaveze. Zbog toga je islam priznao ženi sva prava: vjerska, znanstvena, administrativna, politička, gospodarska i obiteljska.
Stoga, žene, poput muškaraca, imaju pravo glasa i pravo da budu birane u političke funkcije. U doba proroka Muhameda i pravovjernih kalifa žene su…
bavili su se znanstvenim radom i izdavali su tumenja, donosili su presude i fatve, obnašali su sudarske dužnosti, sudjelovali su u ratovima, bavili su se političkom aktivnošću s ciljem utjecaja na odluke vlasti
To je povijesna istina.
(vidi: Hayrettin Karama, Žensko svjedočenje, pokrivanje glave i javna dužnost, časopis za islamska istraživanja, broj 4, str. 290)
U tom smislu, u Kur’anu i Sunnetu ne postoji nikakav tekst ili dokaz koji bi ženu lišavao političkog života. (1)
Ukratno
Žena je, poput muškarca, dužna i obavezna u islamskom pravu, te ima prava i obaveze.
Fusnota:
(1)
“Narod koji prepusti upravu nad svojim poslom ženi, nikada sreću neće naći.”
Postoji hadis (Buhari, Megazi, 82) u kojem se spominja ovo. Neki islamski učenjaci, oslanjajući se na taj hadis, tvrde da žena ne može biti poglavar države jer nema pravo na vijećanje. Međutim, u ajetu se…
“Muškarci koji vjeruju i žene koje vjeruju su jedni drugima zaštitnici…”
U (Tevbe, 9/71) se jasno spominja da je žena skrbnica, stoga tvrdnja da pravo skrbništva u islamu pripada samo muškarcima nije univerzalno i apsolutno pravilo. U tom pogledu ne postoji nikakav jasni dokaz. Ako se u prošlosti tvrdilo drugačije, to se zasnivalo na tumačenju, na iđtihadu, možemo reći. Neki učenjaci tumače hadis koji je Poslanik izrekao nakon što je čuo da je u Iranu, nakon smrti Kira Šir Veya, na vlast došla kćer Buran, a ne sin ili brat, kao da su Iranci koji su to učinili osuđeni na propast. (vidi: Hayrettin Karaman, Kadının Şahitliği, Örtünmesi ve Kamu Görevi, İslami Araştırmalar Dergisi, V, Sayı 4, s. 290)
Za dodatne informacije kliknite ovdje:
– Koja su prava žena? Je li islam represivan i restriktivan prema ženama…
– Što se tiče žene kao šefice države, sudnice i guvernerice, ‘Jedna zajednica…
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
