– Na kraju 87. ajeta Sure Bakara, u nekim prevodima stoji: “učinili ste”, dok u drugim stoji: “učinit ćete li?”. Zašto postoje ova dva značenja, zar se značenje ne mijenja?
– Takođe, u ajetu 61. Sure Bakara, u jednom prevodu stoji “tikva”, a u drugom “krastavac”. Zašto je to tako i kako treba shvatiti ove razlike?
Dragi brate/draga sestre,
Odgovor 1:
Izrazi u Kur’anu na arapskom jeziku mogu se prevoditi na ova dva različita načina.
Na primjer, u jednom prevodu:
“Dakle, kad vam prorok donese ono što vam se ne sviđa, vi hoćete li se onda uzdići u aroganciju?”
neke ćete obmanuti, a neke ćete ubiti.
Je li tako?
napisano.
U drugom prevodu:
“A jeste li vi oni koji se hvalite i bahate kada vam dođe prorok kojeg ne želite?”
“Koga ćete obmanuti, a koga ubiti?”
U drugom:
“
(Ali)
kad god je neki glasnik donio ono što vam se nije svidjelo, vi ste se bahato i bezobrazno ponašali.
jedne ste ubili, a druge ste obmanuli,
zaradili smo, zar ne?
ima oblik.
U drugom prevodu to glasi:
“Zar ste se, kad vam je prorok donio ono što vam se nije svidjelo, nisu li vam se digle dlake na glavi?”
Koga ste lagali, a koga ste ubijali?
”
U drugom je pak ovako:
Ali kad god bi prorok donio ono što vašim strastima nije bilo po volji, vi biste se bahatili.
neke ste lagali, a neke ste ubili
zaraditi ne?
Prijevod stihova je preveden na turski jezik od strane prevoditelja.
-od strane samog sebe
– preferira prikladnije i razumljivije izraze. Stoga, sve dok se ne dokaže da se radi o očito pogrešnom tumačenju, ne treba s nepovjerenjem gledati na druga tumačenja.
Na primjer, uobičajeni govornici ponekad spominju Sahabe u normalnim razgovorima.
“onda je napravio ovo i ono”
umjesto
“onda će ovo i ono napraviti”
radije bi koristio taj izraz i to nije pogrešno.
Da bi se dodatno naglasio utjecaj načina izražavanja, spominjanja prošlosti i savjetodavnog stila u navedenim ajetima,
“lažao sam”
(poricali ste)
glagol u prošlom vremenu,
„taktulûn“
(ubijete)
spominjanje glagola u budućem vremenu, dok su događaji koji se opisuju u prošlosti, na početku ajeta.
„efeküllema“
(kad god)
Trebalo bi napisati cijelu knjigu da bi se objasnile takve stvari, poput uporabe stiliziranih pitanja.
Međutim, po našem mišljenju, zadnju rečenicu
“Koga ste lažno optuživali, a koga ste ubijali?”
prevod je bolji.
Sinovi Izraela su trebali prihvatiti sve božanske blagodati kao prednosti za sebe, prepoznati proroke, poštivati ih i zahvaljivati se Allahu. Umjesto toga, s apsolutnom tvrdoglavošću su se suprotstavili prorocima u situacijama koje im nisu odgovarale ili im se nisu sviđale; optužili su neke od njih za laž, a neke, poput Zaharije i Jaha, su ubili; pomogli su i Rimljanima koji su pokušali raspeti Isu.
Jevreji iz Medine su, poput onih iz ranijih vremena, nastavili da zauzimaju isti negativan stav prema Poslaniku Muhammendu (s.a.v.s.), koji je, poput ranijih proroka, primio objavu preko Džebraila i dokazao svoju prorokovštvo nepobitnim dokazima.
Evo, u ovom stihu,
njihovog takvog stava
povijesne bolesti
je bio/je bila
Naglašava se.
Međutim, upotreba prezenta u ajetu za glagol “ubiti” može se shvatiti na dva načina:
1. Ovime se misli na priču o prošlosti, tj. na povijest.
Želi se naglasiti da je spomenuti čin bio iznimno strašan. Cilj je da se taj čin oživi u sjećanjima i zamisli u srcima.
2. Može ukazivati na to da će pokušati ubiti našeg Poslanika (s.a.v.s.).
Ovim izrazom Allah želi reći: „Vi ste se mnogo trudili i trudit ćete se da ubijete Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.), i mnogo ste poduzimali i poduzimat ćete korake u tom smjeru, ali ja sam ga i ja ću ga štititi od vas.“
(vidi: Razi, Mefatih, tumazenje relevantnog ajeta)
Odgovor 2:
Izvorna riječ u 61. ajetu Sure Bakara.
“priča”
je. Ova riječ se u prevodima pojavljuje kao:
“bundeve, bundeva, krastavci, krastavac, lubenice”
izraženo je riječima poput:
U rječnicima
Kıssa; hıyar, acur. fekkus,
poznat/a je kao.
(vidi Lisanu’l-Arab; el-Mucemu’l-Veciz)
Koliko nam je poznato, ova riječ se najčešće koristi u
“krastavac”
poznat/a je kao.
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
