Dragi naš brat,
Prenosi se od Ebu Hurejre (r.a.) da je Poslanik Božji, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Ostavite me na miru dok vam ne zapovjedim ili vam ne zabranim neku stvar. Uništene su narode prije vas zato što su postavljali previše pitanja i raspravljali s prorocima. Ako vam zabranim neku stvar, onda se od nje strogo uzdržite, a ako vam zapovjedim neku stvar, onda je izvršite u mjeri u kojoj ste sposobni.”
(Buhari, İ’tisâm 2; Muslim, Hac 412, Fezâil 130-131)
Kao što postoje razlozi za objeljenje nekih sura i ajeta Kur’ana, tako postoje i razlozi za izgovaranje (vürûd) nekih hadisa našeg Poslanika (s.a.v.s.). Razlog za to možemo shvatiti iz predanja Ebu Hurejre:
Naš Poslanik (s.a.v.s.) nas je obratio i rekao:
“O vjernici! Obavezno je za vas da obavite hodočašće (hadž), pa ga obavite!”
Jedan čovek:
„Svake godine, o Poslaniče Allahov?”
rekao je.Prorok je šutio i nije odgovorio. Čovjek je ponovio pitanje tri puta. Tada je Prorok (s.a.v.s.) rekao:
“Da sam rekao ‘Da’, to bi sigurno postalo obaveza, naravno, vi ne biste bili u stanju to spriječiti.”
naređeno je
(Muslim, Hadž 412).
Nakon toga su izrekli hadis koji smo naveli gore.
Sahaba Akra ibn Habis je onaj koji je ovo pitanje postavio Poslaniku Božjem (s.a.v.s.). Znao je da se namaz, zekat i post ponavljaju, pa je, uspoređujući ih s hodočašćem, postavio ovo pitanje. Nije shvatio, pa čak ni zamislio, kakvu bi poteškoću, pa čak i nemogućnost, predstavljalo ponavljanje ovog ibadeta svake godine za sve obaveznike.
Poslanik Božji (s.a.v.s.) nikada ne bi šutio o temi koja je trebala biti objasnjena zajednici i na koju je narod imao potrebu. Da je pitanje proizašlo iz takve potrebe, on bi ga sigurno objasnio što jasnije. Međutim, vidimo da on nije tako shvatio Akraovo pitanje, već ga je ignorirao, iako je Akra ponavljao pitanje. Ali,
Vidjevši da njegovo šutanje nije odgovor, postavio sam ovo pitanje jasno.
Odgovorio je. Iz načina na koji je Poslanik (s.a.v.s.) odgovorio, vidi se da mu se pitanje nije baš svidjelo. Jer Akra ibn Habis je ovo pitanje postavio prije nego što je Poslanik (s.a.v.s.) dovršio svoje izlaganje i objasnio sve detalje. A Allah je vjernicima propisao takav kodeks ponašanja u ovakvim situacijama:
“O vi koji vjerujete! Ne predstizite Allaha i Njegova Poslanika. Ne govorite i ne donosite odluke prije njih, kao što ne biste mogli ići ispred njih.”
(Al-Hujurat, 49/1)
Poslanik Muhamed je savjetovao da se, osobito u pogledu vjere, obrednih obveza, dozvoljenog i zabranjenog, što je utvrđeno objavom, treba zadovoljiti onim što je on sam objavio, da se ne ulazi u preterane analize i rasprave, i da se izbjegava postavljanje previše i nepotrebnih pitanja. Zbog toga:
“U onim stvarima koje prepuštam vašem razumu i shvaćanju, ostavite me na miru.”
Naredili su da se tako radi. Razlog za to su objasnili na primjeru propasti prošlih zajednica, Židova i Hrišćana. Jer oni su postavljali previše i nepotrebna pitanja svojim prorocima.
Također, neki od naroda koji su živjeli prije nas, umjesto da prihvate odgovor koji su dobili od svojih proroka, raspravljali su o tome, ulazili u sporove i ne pridržavali se zapovijedi i zabrana. To je dovelo do njihova uništenja.
Upravo ove osobine, tj. postavljanje previše i nepotrebnih pitanja, raspravljanje o primljenim odgovorima i ulazak u brojne sporove, dovele su ih do propasti. Jer sporovi dovode do podjela i grupacija. Kao rezultat toga, jedinstvo i sloga društva nestaju. A nacije i zajednice koje ne mogu postići jedinstvo i slogu u sebi, propadaju.
Sve ovo pokazuje da je bez potrebe postavljati pitanja i raspravljati o stvarima čije su odredbe propisane od Allaha i Njegovog Poslanika haram (zabranjeno). Jer, ako je kraj nekog posla propast, onda je očito da je taj posao haram ili veliki grijeh. Posebno rasprave dovode do razjedinjenja srca i oslabljuju vjeru. Ako su oni haram, onda su i uzroci koji dovode do njih haram.
Ibn Abdi’l-Berr kaže: ako je neko…
Ako neko iz želje za znanjem i nastojanja da nadoknadi nedostatak znanja postavi pitanje o temi koja je religijski gledano važna za poznavanje, u tome nema ničeg lošeg.
Jer, lijek za neznanje je postavljanje pitanja. A ko bi
bez namjere da se stvar pogorša ili da se proširi znanje, odnosno bez namjere da se nešto nauči
Ako postavi pitanje, onda je to pitanje koje je dozvoljeno ili nedozvoljeno, bez obzira na to je li malo ili puno. Takođe,
„Ne pitajte o stvarima čije bi vam objašnjenje, kada bi vam bilo dato, bilo neprijatno. Ako ih pitate dok se Kur’an objavljuje, biće vam objasnjeno…”
(Al-Maida, 5/101)
Kao što je objašnjeno u ajetu, ukoliko bi se u vrijeme objave Kur’ana, tj. u vrijeme objave, postavljala pitanja o ovakvim stvarima i one bile objašnjavane, davan je odgovor, onda bi to moglo izazvati žalost.
Izgleda da je dio tih pitanja bio obuhvaćen obaviještavanjem i objašnjenjem.
osramotit će svoje vlasnike
tajne ili pitanja koja se ne smiju postavljati
nepristojnost i neukusnost
koji je
neprikladan, beskoristan ili besmislen
, pitanja vezana uz vijesti, poput onih o stvarima poput
njeno produbljivanje zahtijevalo bi neviđene, nečuvene, naporne prijedloge koji bi se teško mogli provesti.
To su pitanja o stvarima.
(Elmalılı, Pravi vjeroispovijed, tumačenje 101. ajeta Sure El-Maide)
Treba se apsolutno uzdržavati od onoga što religija zabranjuje, treba se držati podaleka od toga. U tom pogledu nema tolerancije.
“Nemam snage.”
ili
“Ne mogu prestati jer sam se navikao.”
Takvi izgovori, naravno, ne vrijede. Naravno, iznimke uvijek čine nužne situacije, tzv. stanja nužde. Ovo je tema koja se mijenja ovisno o vremenu, mjestu i osobama i zahtijeva opširna objašnjenja. Religioznost i pobožnost osobe procjenjuju se više po izbjegavanju zabrana nego po obredima koje obavlja. Jer izbjegavanje zabrana ne može biti predmet licemjerja, pokazivanja i želje da se svidimo drugima. U obredima, međutim, to se može dogoditi u određenoj mjeri.
Za razliku od strogo zabranjenih stvari, zapovijedi u religiji predstavljaju nešto što se mora poštivati u mjeri u kojoj je to svima u mogućnosti. Jer postoje razni uvjeti i razlozi za obavljanje određenog posla. Ti uvjeti i razlozi ne moraju biti prisutni u istoj mjeri kod svih, ili ih uopće ne mora biti.
Stoga je svatko odgovoran za ono što je u stanju učiniti. Jer Allah, Uzvišeni,
nikome ne stavljaj teret koji je iznad njegovih snaga
nije učitao.
(Al-Baqara, 2:286)
Neki su u stanju obaviti neki posao, a neki ne. Odgovornost je proporcionalna sposobnosti. Tako i Bog…
“Obavljajte svoje dužnosti prema Allahu onoliko koliko ste u stanju. Poslušajte, budite poslušni i trošite (svoj imetak) na Allahovom putu, to je za vaše dobro.”
(At-Tegâbūn, 64/16)
naručuje.
Svako ima istu obvezu u obavljanju obrednih obveza. Nafila ibadeti, odnosno dodatni obredi, su dobrovoljni i ovisni o sposobnostima i mogućnostima pojedinca. Ovo načelo vrijedi ne samo za obrede, nego i za sve vjerske zapovijedi.
U relevantnoj hadiskoj predaji
“Da li treba svake godine ići na hodočašće?”
To što je Poslanik, mir i blagoslov neka je s njim, ostao bez odgovora, unatoč ponavljanju pitanja tri puta, ukazuje na to da je obavljanje hodoštva dozvoljeno samo jednom u životu.
Učenjaci su raspravljali o tome da li hadis zahtijeva ponavljanje apsolutnog naloga, i na kraju su se uglavnom složili da to nije potrebno. Prema Hanefijama, budući da Kaba, razlog hodočašća, nije ponovljiva, apsolutni nalog u vezi s hodočašćem ispunjava se jednim posjetom Kabi u životu.
Prema tome;
– Postavljanje pitanja koja bi mogla stvoriti probleme, potaknuti sumnje ili eskalirati rasprave i sukobe je haram (zabranjeno).
– Ozbiljni sporovi i sukobi dovode do propasti pojedinaca i društava.
– Strogo je zabranjeno baviti se stvarima koje religija strogo zabranjuje, a to je obaveza koju treba poštivati.
– U religijskim zabranama ne smije biti tolerancije niti popuštanja.
– Religijski obredi se obavljaju u mjeri u kojoj je to osoba u stanju.
– Nije ispravno raspravljati o sunnetu (tradicionalnim praksama) proroka Muhammada.
(vidi Riyâzü’s-Sâlihîn, Imam Nevevî, „Mjere života od našeg Proroka“ h. br. 158, 1275)
Za dodatne informacije kliknite ovdje:
– U 101. i 102. ajetu sure Al-Maida se navodi da se neka pitanja ne bi trebala postavljati i da su oni koji ih postavljaju nevjernici. Koja su to pitanja?
– Molim Vas, objasnite hadis: „Allah nije objasnio sve detalje bez ikakvog zaborava. Nemojte ih istraživati.“
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
