Postoje li hadisi našeg Proroka o priči o Zulkarnajnu ili o suri Kehf?

Detalji pitanja


– Što je s tim, što se toga tiče?

– Je li naš Prorok rekao da se ova priča neće moći shvatiti sve do kraja vremena?

Odgovor

Dragi brate/draga sestre,


Odgovor 1:


– Nismo pronašli pouzdani hadis koji bi se odnosio na priču o Zulkarnajnu.

Vrlo je vjerojatno da je ova priča bila sadržana u samom Kur’anu, što je učinilo nepotrebnim da se ona nalazi i u hadisima.


U Kur’anu je spomenut, i to u općenitom, ali i detaljnom obliku.

Smatralo se da je preterano objašnjavanje toga u suprotnosti s božanskom mudrošću, pa stoga nije dozvoljeno da se ta nejasnoća razjašnjava izjavama, niti da se objašnjava hadisima.

koji se nalaze u islamskim izvorima i čiji je značajan dio

Zato što se temelji na pričama iz židovske tradicije.

Prema različitim tumačenjima, osoba o kojoj se govori u 83-98. ajetima Sure Kehf je:


– Da je bio vladar koji je podvrgao velika osvajanja, organiziravši pohode na istok i zapad,

– Ubijen je od strane negatora vjere zato što je pozivao ljude na jedinstvo Boga, udarcima u obje strane glave.

– Ima dva izrascota nalik rogovima na vrhu glave,

– Na vrhu krune nalaze se dva bakrena roga,

– Da je nosila kosu u dva pigtaila,

– kome je povjereno da upravlja svjetlom i tamom,

– U snu je vidio sebe kako se penje na nebo i drži se rubova sunca,

– Da je po majci i ocu poticao iz plemićkog roda,

– da potiče iz dva plemena, iranskog i grčkog,

– U čijem životu su se smjenile dvije generacije,

– Navodi se da je Zulkarnajn nazivan tako zbog svoje velike hrabrosti, ili zato što je u bitci obarao neprijatelje kao bik, ili zato što mu je dano znanje o vanjskom i unutarnjem svetu. (Sa’lebî, el-Kešf; Fahreddin er-Râzî, tumač relevantnih ajeta)

Izjave u Kur’anu o Zulkarneynu su prilično sažete i nejasne. To otežava utvrđivanje historijskog konteksta ove priče.


Prema navodima u relevantnim ajetima, Zulkarneyn je bio:

Zahvaljujući velikoj moći i bogatim resursima koje mu je Bog dao, organizirao je dva pohoda na istok i zapad svijeta.

Na svom prvom putovanju prema zapadu, on je narodu s kojim se susreo propovijedao religijsko-moralnu poruku, izraženu pojmovima kao što su izbjegavanje nepravde/pogrešnog tumaka, vjera u Boga, pravedno djelovanje i dobra nagrada.

Nakon toga su krenuli na drugo putovanje prema istoku i tom prilikom su naišli na drugo pleme koje nije imalo nikakvo zaklone od sunca.

Nakon toga je vjerojatno poduzeo treću ekspediciju u planinski kraj na sjeveru, gdje je naišao na narod koji se žalio na zli i agresivni plemić ili plemena zvan Ye’jūj i Ma’jūj, i na njihovu molbu sagradio je snažnu barijeru od gvozdene i bakrene legure na prolazu u tom području.

Ponudu naroda da mu plate za izgradnju tog nasipa,

“U usporedbi s obiljem blagodati koje mi je Bog darovao, ono što vi mi ponudite nema nikakvu vrijednost.”

odbacio je ponudu, ali ih je zamolio da mu pomognu fizičkom snagom.

Nakon što je gradnja bila dovršena, Ye’džudž i Me’džudž nisu uspjeli probiti taj zid, niti su ga mogli preći. Zulkarnain im je objasnio da je taj uspjeh ostvaren Božjom milošću i da će zid biti srušen tek kada dođe vrijeme koje je Allah odredio.

U priči se Zulkarnainu daje velika moć i bogatstvo.

“razlog”

izraženo je riječju.

(Al-Kehf, 18/84)

Tumači obično koriste ovu riječ za

„znanje koje vodi ka cilju i želji“

tako je objasnio. Međutim, u nekim tumačenjima Kurana navodi se da se riječ “sebeb” metaforički koristi za označavanje bilo kojeg sredstva koje omogućuje postizanje nečega (Fahreddin er-Razi, Kurtubi, tumačenje relevantnih ajeta).

Prema tome

Zulkarnain

u širem smislu, razlog za ‘e

obuhvaća sve što omogućuje postizanje cilja, poput razuma, znanja, volje, snage, moći, mogućnosti

može se reći.

(Širāzī, el-Emŝel, Bejrut 2007, VII, 588; Za detaljnije informacije vidi TDV Islam Encyclopedia, Zülkarneyn md.)


Odgovor 2:

Možemo spomenuti hadis našeg Poslanika (s.a.v.s.) o prednostima Sure Kehf:


“Onaj tko zapameti prvih deset ajeta Sure Kehf, bit će zaštićen od zlobe Džedžala (Antikrista).”




(Muslim, Müsafirin, 257; Abu Davud, Melahim, 14)

U drugoj verziji priče,

„Onaj tko recitira zadnjih deset ajeta Sure Kehf, bit će zaštićen od zlih djela Džedžala (Antikrista).“

izraz je naveden.

(Ibn Hanbel, Musned, 2/446)


Sa pozdravom i blagoslovima…

Islam kroz pitanja i odgovore

Najnovija Pitanja

Pitanje Dana