– U navedenim ajetima se spominja da će oni koji su počinili određene grijehe zauvijek ostati u paklu: Furkan, 25/68, 69; Bakara, 2/275; Müminun, 23/103. Prema tome, zahtijevaju li neki grijesi vječnu kaznu?
– Znali smo da nijedan grijeh, osim širka (pobijanja jedinstva Boga), ne zaslužuje vječni pakao.
Dragi brate/draga sestre,
– Prema mišljenju učenjaka Ahl-i Sunnet, zasnovanom na raznim ajetima i hadisima,
Svako negiranje, uključujući i širk (pobogu protivljenje), vodi u vječni pakao.
Ukratko, to je istina.
“Oni koji u grob uđu bez vjere, zauvijek će ostati u paklu.”
izraženo je na sledeći način: Nijedan greh koji ne dovodi do nezlobe ne zaslužuje večnu kaznu u paklu.
– Prevod relevantnih ajeta je, redoslijedom, sledeći:
a) „Oni koji zarađuju kamate ustaju kao da ih je udario đavo. To je zato što su oni…“
‘I kupovina je poput kamata.’
To su oni koji tvrde da je to dozvoljeno. Ali Allah je učinio trgovaštvo dozvoljenim, a lihvarstvo zabranjenim. A onaj kome dođe pouka od Gospodara njegovog i on prestane sa lihvarstvom, to što je učinio ranije, to je za njega prošlost, a presuda o tome pripada Allahu. A onaj ko se vrati lihvarstvu, oni su stanovnici pakla i u njemu će zauvijek ostati.”
(Al-Baqara, 2/275)
U ovu temu možemo uvrstiti i sledeći vers:
b) „A ko ubije vjernika namjerno, kazna mu je pakao, u kome će zauvijek boraviti. Allah se na njega razgnevio, proklete ga i pripremio mu kaznu veliku.“
(Nisa, 4/93)
c) „A oni čiji dobri djela budu lakša na vagi, oni su oni koji su sami sebe uništili i koji će zauvijeke biti u paklu.”
(Al-Mu’minun, 23/103)
d) „Oni ne mole druge bogove uz Allaha. Ne ubijaju bez razloga život koji je Allah učinio svetim. Ne čine preljub. A ko to učini, snosiće kaznu svoga grijeha. Na Sudnjem danu, na tom velikom danu sudova, kazna mu će biti višestruka, i on će zauvijek ostati u mučenju i poniženju.“
(Furkan, 25/68-69)
Objašnjenjem ovih ajeta ćemo se baviti redoslijedom njihovih stavki:
a)
Oni koji će zauvijeke ostati u paklu zbog kamata su nevjernici. Jer, kao što je navedeno u ajetu,
„I kupovina je poput kamata.“
su rekli.
Dakle, oni su zanijekali zabranu uzimanja kamata.
Kao što je poznato,
Smatrati ono što je dozvoljeno nedozvoljenim, a ono što je nedozvoljeno dozvoljenim, je nevjerstvo.
Dakle, razlog zašto će oni zauvijeke ostati u paklu nije to što su uzimali kamate, nego to što su kamate smatrali dozvoljenim.
(vidi: Razî, Beydavî, Nesefî, tumač relevantnog ajeta)
Prema nekim učenjacima, na kraju ajeta se nalazi:
„oni će tamo ostati zauvijek“
Izraz u značenju “poruke” može se objasniti u dva značenja: doslovnom i metaforičkom.
Kad je uistinu tako;
spomenuti lihari
“I kupovina je poput kamata”
rekavši
jer su nevjernici, oni će zaista zauvijeke biti u paklu.
ostaju.
U figurativnom smislu;
koji se nalazi u ajetu
“vječno ostati u paklu”
izraz,
ostati na duže vrijeme
znači. U ajetu
„Kome god dođe uputstvo od Gospodara njegova…“
Fraza koja počinje s “ile” dopušta ovo značenje.
(vidi Ibn Asur, relevantni dio)
b) „Onaj tko namjerno ubije vjernika, kazna mu je pakao, u kojemu će zauvijek boraviti.“
Iako učenjaci imaju različita tumačenja o značenju stihova u kojima se spominje ovo pitanje, slažu se da oni koji su u grob ušli s vjerom neće zauvijek ostati u paklu. Stoga su tumačenja oblikovana oko ove ideje.
(vidi: Razî, tumačenje relevantnog ajeta)
Međutim, po našem mišljenju, sledeći komentari su od značaja:
1)
U ovom ajetu se spominje Allah,
“Onaj tko namjerno ubije vjernika”
Navođenje vječnog pakla kao kazne/odmazde za počinjeni zločin pokazuje užas zločina i zasluženu kaznu. Međutim, ostvarenje ove kazne ovisi o Božjoj volji. On može poslati nevjernike koji su počinili ovaj zločin u vječni pakao, ali isto tako može oprostiti vjernicima ili ih nakon dugog boravka u paklu izbaviti odatle. Ovo mišljenje, koje Razî nije prihvatio, pripada Kaffalu.
(usp. Razî, relevantno mjesto)
2)
Iako je presuda ovog ajeta u svojoj pravom značenju, kada se Allahovo oproštenje uključi, ta presuda se može promijeniti. Naime, prema mišljenju većine učenjaka, ubojica se može oprostiti ako iskreno pokaje. Ne zamislivo je da se pokajanje za ubojstvo ne prihvati, dok se pokajanje za nevjerstvo prihvaća.
“Uistinu, Allah ne oprosti onome ko Mu pridružuje druga, ali oprosti onome ko hoće, osim toga.”
(Nisa, 4/48)
Izjava u stihu, čiji je prevod naveden, to potvrđuje.
(vidi Razî, na relevantnom mjestu)
3)
Prema nekim učenjacima, predmet ovog ajeta su…
-kao što se spominja u nekim pripovijestima-
Možda se radi o nekome po imenu Mekis b. Dababe /ili o nevjernicima koji su napustili vjeru smatrajući da je njihovo ubistvo dozvoljeno. Stoga, ovo pravilo vrijedi u pravom smislu za nevjernike. Ili pak, koncept “vječnosti” ovdje je metafora i označava dugi period.
(vidi Beydavî, Nesefi, relevantno mjesto)
c)
U 102. i 103. ajetima sure El-Muminun
U ovom kontekstu, naglasak je stavljen na ravnotežu vjere i nevjere, a ne na grijeh i nagradu. Stoga, u ajetu koji glasi: “Oni koji će tog dana imati teže dobročinstvo na vagi, oni će biti spašeni”, spominje se stanje onih čija vjera i dobra djela prevladaju.
„A oni čiji dobri djela budu lakša na vagi, oni su oni koji su sami sebe uništili i oni su oni koji će zauvijek ostati u paklu.“
U navedenom ajetu se, međutim, govori o onima koji čine bezbožnost i loše djela.
(usp. Razî, Beydavî, Ebu’s-Suud, tumačeni su relevantni ajeti)
d) „Oni ne mole drugi bog osim Allaha. Ne ubijaju bez razloga osobu čiji je život Allah učinio svetim. Ne čine preljub. A ko god učini ovo, snosiće kaznu za svoj grijeh.“
u stihu koji glasi
„Oni ne mole drugi bog osim Allaha.“
fraza dodaje vjeri u ovu temu. Prema tome, u stihu se spominje
“A ko god ovo uradi…”
u izjavi u kojoj se kaže
“ko god obožava nekoga drugog osim Allaha”
uključuje i to. A to je očigledna blaćenica.
Osobe spomenute u ovom ajetu su nevjernici/pogani.
I zla djela tamo obično čine nevjernici. Zbog toga
vređanje / bogohuljenje
spomenuti su zajedno s tim atributom.
(vidi Abu’s-Suud, Ibn Asur, tumazenje relevantnog ajeta)
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
