Može li osoba osjetiti da će umrijeti malo prije smrti?

– Hoće li Azrail (as) njemu biti vidljiv?

Dragi brate/draga sestre,

Ljudi koji umiru ponekad teško prepoznaju ljude oko sebe, a ponekad ih uopće ne prepoznaju. Iako se misli da je razlog tome oslabljenje intelektualnih sposobnosti u trenutku smrti, to nije tako. Možda je razlog u tome da se osobi u tom stanju otkrivaju neke stvari koje oni koji su živi nikada ne mogu, niti će moći shvatiti, i da se sva njena egzistencija povlači u njezinu unutarnju suštinu. Izrazi lica i neke riječi koje se vide kod umirućih pacijenata, a koje oni oko njih ne shvaćaju, također se odnose na ovo unutarnje stanje. Drugim riječima, odnose se na ono što oni vide, a što oni oko njih ne vide.

Prema predaji koju je prenio (umro 327/938), Abu Džafar Muhamed ibn Ali (umro 117/735), poznati pravnik iz generacije poslije Sahaba (Tabi’in), je rekao da će se osobi u času smrti pokazati njena dobra i zla djela, i da će se tada osoba okrenuti dobrim djelima i zatvoriti oči pred zlim. U tumačenju ajeta iz Sure Kijame: “(što je poslao naprijed i što je ostavio iza sebe) (Sva djela će mu biti objavljena.)”1, Sujuti (umro 911/1505) je prenio da je Hasan Basri (umro 110/728) rekao:

2

Poslanik Allahov (s.a.v.s.) je otišao k jednom od Ansar koji je bio na samrti i pitao ga kako se osjeća i šta vidi. Čovjek mu je odgovorio da mu se spremaju dvije stvari, jedna bijela, a druga crna. Poslanik Allahov (s.a.v.s.) ga je pitao koja mu je bliža. Čovjek je odgovorio da mu je crna bliža i zamolio ga da se za njega moli. Poslanik Allahov (s.a.v.s.) se za njega pomolio, a čovjek je nakon molitve javio da se crna udaljila. Ovo je dokaz da se čovjeku u zadnjem trenutku pokazuju njegovi grijesi i dobra djela. Jer crna stvar koju je vidio bila je simbol njegovih loših djela, a bijela simbol dobrih djela.

Bera’ ibn Azib, o Sūri Ahzāb:

(od Allaha) (za vjernike) (od svake tuge)4

O ovom ajetu on kaže:

5

Kad anđeo smrti dođe da uzme dušu čovjeka, pozdravi ga, a zatim mu se pokaže njegovo mjesto u ahiretu. Od tog trenutka ljudi shvaćaju svoje stanje u grobu i u drugom svijetu, što je prenio Hadis od Alija.6

U jednom hadisu koji je prenio Džabir ibn Abdullah (umro 74/693), naš Poslanik (s.a.v.s.) je rekao o jednom od Arapa koji su živjeli na pustinji:

7

Na pitanje o značenju ovog ajeta, on je naveo da se u ajetu pod obećanjem ahiretškog nagrada misli na obavijest vjerniku u trenutku smrti.8

U hadisima koje je prenosila Hadžereta Ajša (umrla 57/676), naš Poslanik (s.a.v.s.) je objavio da će svima u času smrti biti pokazano njihovo mjesto u ahiretu, te da će vjernik, videći svoje mjesto, poželjeti i voljeti susret s Allahom, dok će nevjernik to smatrati neugodnim. Poslanik (s.a.v.s.) je rekao: (ako voli), (ako ne voli), na što je Hadžereta Ajša rekla: Poslanik (s.a.v.s.) je u drugom hadisu, koji je takođe prenosila Hadžereta Ajša, rekao: da je to dokaz da mu je pokazano njegovo mjesto u džennetu.

Kur’an jasno ukazuje na blagodati, obećanja i kazne s kojima će se ljudi suočiti u času smrti. To će ovisiti o djelima koja su činili u životu na ovome svijetu, o dobru i zlu koje su činili. U (Nimetleri bitmez bir cennet) 11. ajetu se spominje udobnost u času smrti (hayırda ileri geçenlerden). Kazna u (mükezzibinden) 12. ajetu se događa u času smrti, a u ahiretu ga čeka paklena muka.13 Mujahid, tumač Kur’ana iz reda tabi’ina, (v. 100/718) u Suri Fussilet kaže:

(a oni koji čine dobra djela, zar ne?) (u času smrti)14

Neki tumači Kurana tvrde da se stanje spomenuto u ovom ajetu događa u trenutku smrti.15 Drugi tumači Kurana tvrde da se ova dobra vijest odnosi na tri situacije: u trenutku smrti, u grobu i na strašnom danu sudnjeg dana.16

Sve ovo je dokaz da će vjernici, koji su od onih dobrih i spašenih, u času smrti biti dočekani od anđela s milošću i radosnom vijescu.

U Suri El-Mu’minun se navodi da će nevjernici i vjernici koji nisu u potpunosti ispunili svoje dužnosti biti obaviješteni o kazni od anđela u trenutku smrti i da će, kada vide svoja mjesta, poželjeti povratak na Zemlju.17

Tako, u trenutku smrti, osoba vidi svoj položaj i osjeća radost ili patnju, i tada počinju nagrada i kazna.18 Od tog trenutka vrata pokajanja se zatvaraju i vjera, čak i nakon što se vidi svoj položaj, više nije prihvatljiva.19 Jer, Kur’an-ı Kerim, hvaleći vjernike,20 ih opisuje kao… Vjera nakon što se vidi kazna u ahiretu nije prihvatljiva jer to nije vjera u ono što je nevidljivo. Faraon je, naime, u zadnjem trenutku, dok se utapao, htio povjerovati, ali to Allah nije prihvatio.21 U Sūri Gāfir se jasno navodi da vjera onih koji kažu “povjerovali smo” nakon što su vidjeli kaznu, neće biti od koristi.22

1) Sudnji dan, 75/13.

2) Suyûtî, Šerhüs-Sudûr, sv. 33 a, br. 7253; sv. 170 a, br. 7371/3.

3) Isto djelo, isto mjesto.

4) Ahzab, 33/44.

5) Hasan el-Idvi, 17 godina.

6) Suyûti, isto, str. 35 b; 171 b.

7) Jūnus, 10/64.

8) Suyûti, isto, sv. 35 b; 171 b.

9) Buhari, Sahih, Rikâk, 41, sv. VII, str. 191; Ibn Mâce, Sünen, Zühd, 31, sv. II., str. 1425; Tirmizi, Sünen, Cenâiz, 67, sv. II, str. 247, (Prevod) Tirmizi je za ovaj hadis rekao: “Hasen-Sahihtir”.

10) Buhari, Sahih, Rikâk, 41, sv. VII, str. 192.

11) Al-Vāqi’a, 56/88-89.

12) Al-Vāqi’a, 56/92-93.

13) Suyûti, isto, 34 b; v. 171 a.

14) Fussilet, 41/30.

15) Muğahid ibn Džabr, Tafsir Muğahida, sv. II, str. 571, Pakistan, bez datuma.

16) Suyûti, ag.ev 35 b; v. 172 a

17) El-Mu’minun, 23/99-100: A kad god smrt svladati svaku od tih mušrika, reći će: “Gospodaru moj, vrati me nazad u svet, da bih ispravio ono što sam zanemarivao i bio od dobrih!”

18) vidi Nisa, 4/97; Enfâl, 8/50; Nahl, 16/32; Abdulkerim el-Hatib. Allah i čovječanstvo, str. 460, Bejrut, 1975.

19) er-Râzi, Muhammed b. Ebi Bekr, el-Hidâye, Emâli Şerhi) sv. 69 a, Knj. knjižnice Yusufağa u Konji, br. 7048; Şa’râni, isto 16

20) Al-Baqara, 2/3

21) Jûnus, 10/90-92.

22) Mu’min 40/84-85: “A kad videše kaznu Našu, rekoše: ‘Verujemo u Jedinog Allaha i odriču se onoga što smo Mu pridruživali.’ Ali kad videše kaznu Našu, vjera im ne bi pomogla. Takav je zakon Allahov prema robima Njegovim. I ovdje su se nevjernici prevarili.”

(Život u grobu, Prof. Dr. Süleyman Toprak)

Sa pozdravom i blagoslovima…

Islam kroz pitanja i odgovore