– Znaš li za neko djelo koje bi predstavljalo učenjake hadisa, tj. čija bi biografija bila napisana?
Dragi naš brat,
Osobi koja se bavi učenjem i prenošenjem hadisa
“hadisist”
naziva se. U širem smislu,
“Osoba koja prenosi hadise zajedno s njihovim lancem prenosa (senedom), pamti tekstove tih hadisa napamet i ima mišljenje o pouzdanosti prenosioca u lancu prenosa.”
znači.
Neki tvrde da je to svima koji su pravilno učili i prenosili hadise od učenjaka hadisa.
prepričivač
je izjavio.
Osoba koja se odluči postati učenik hadisa
prije svega
Sahih al-Buhari i Sahih al-Muslim,
nakon toga
Abu Davud
i
Nesai
sa svojim sunenima
Tirmizi
njegovo nastojanje da čita i shvati hadise u el-Câmiu’s-sahîh-u, u međuvremenu
Behaki
njegov es-Sünenü’l-kübra,
Ahmed ibn Hanbel
‘in el-Müsned’i,
Imam Malik
Smjernice su predviđavale da bi trebao proučavati zbirke hadisa koje sadrže hadise o pravnim pitanjima, počevši od el-Muvatta’a, kao i Kitâbü’l-İlel Ahmeda b. Hanbela i druga djela na tu temu, knjige o ljudima poput et-Târîhu’l-kebîr al-Buharija i el-Cerh ve’t-tadîl Ibn Ebu Hâtima, te djela poput el-İkmâl Ibn Makule, koja pomažu u točnom utvrđivanju imena, nadimaka, prezimena i porijekla. Također je navedeno da bi trebao slušati tisuću hadisa od učenjaka hadisa.
Onaj tko želi učiti hadise treba to činiti s namjerom da zasluži Božje zadovoljstvo i služi Allahovom Poslaniku (s.a.v.s.) šireći njegovu sunnet, a ne treba hadise koristiti u svoje svrhe. Onaj tko uči hadise radi svjetovnih ciljeva, a ne radi Božjeg zadovoljstva, neće u miris raja na Sudnjem danu.
(Abu Dawud, Ilm, 12)
Ne smijemo zaboraviti savjet Poslanika Božjeg da nastojimo steći ono što će nam biti od koristi u onom svijetu, da molimo Boga za pomoć u tome i da ne dopustimo da nas snađe nemoć.
(Muslim, Al-Qadar, 34)
Treba se držati toga. Treba moliti Allaha za pomoć i uspjeh, moliti Ga da ga dovede na pravi put, učiti se moralu učenjaka hadisa i nastojati živjeti poput njih.
Muhaddisin,
da bi mogao izvući pravne zaključke iz hadisa koje prenosi, i
usul-i hadis
uz, pored, blizu
osnovi islamske jurisprudentije
Iako je poželjno da ih znaju, vidi se da je malo onih koji posjeduju ovo znanje, a većina hadisara ne prelazi granicu dobrog poznavanja tehnike prenošenja.
Činjenica da su osobe koje nisu dovoljno upoznate s hadisima čitale veliki broj hadisnih knjiga bez razumijevanja, ili su zapamtile mnogo hadisa napamet, nije smatrana značajnom. Osobe koje nisu upoznate s pravilima prenošenja hadisa i koje ne primjenjuju ono što su naučile, nisu bile prihvaćene kao muhadisi (stručnjaci za hadise).
Jednoj učenici islamske teologije
slušanje hadisa, pamćenje, shvatanje, primena u praksi i podučavanje drugima.
Navedeno je da je potrebno da postoje pet karakteristika u obliku:
(vidi TDV Islamska enciklopedija, Muhaddis)
Za informacije o metodologiji i literaturi hadisa, kao i o samim hadisistima, mogu se konsultirati sledeća dela:
1. Književnost hadisa, İ. Lütfi Çakan, İFAV Yayınları.
2. Ranija literatura o hadisima (prev. Hulusi Yavuz], Istanbul.
3. Hadis i hadisolozi, Muhamed Abu Zehv, Ensar Neşriyat.
4. Povijest hadisne literature, Muhammed Zübeyr Sıddıki, Yeni Zamanlar Yayınları.
5. Književnost hadisa, Ismail Lütfi Çakan.
6. Knjige Zevaid u hadiskoj literaturi, Dr. Abdullah Karahan, Sır Yayıncılık.
7. Literatura o hadisima, Mücteba Uğur, Diyanet Vakfı Yayınları.
8. Povijest hadisa, İsmail Hakkı İzmirli, Darulhadis Yayıncılık.
9. Povijest hadisa, Talat Koçyiğit, Izdavaštvo Diyanet Vakfı.
10. Povijest hadisa, Prof. Dr. Ahmet Yücel, Izdavačka kuća İFAV.
11. Metodika hadisa, Ahmet Yücel, Izdavačka kuća İFAV.
12. Metodika hadisa, Talat Koçyiğit, Izdavačka kuća Diyanet Vakfı.
13. Metodika hadisa, İ. Lütfi Çakan, Izdavačka kuća İFAV.
14. Mesto žena u hadiskoj nauci, Nusrettin Bolelli, Izdavačka kuća İFAV.
15. Sahabe i Hadis Rivayeti, Nevzat Aşık, Izmir 1981.
Muhaddisi 16. Selçuklu Devri, Nuri Topaloğlu, Diyanet İşleri Başkanlığı Yayınları.
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
