– Imam dva teološka pitanja vezana za berzu:
1) Na američkim burzama postoje ugovori koji se kupuju i prodaju poput dionica, a koji se nazivaju futures ugovori. Postoje razni tipovi ovih ugovora: ugovori za zlato, naftu, srebro i tako dalje. Međutim, mene zanima tip futures ugovora koji se odnose na berzanske indekse, tj. futures ugovori za S&P 500 indeks. S&P 500 indeks obuhvata 500 velikih američkih kompanija.
– Ima li u islamu zabrane u vezi sa situacijama koje ćemo navesti u nastavku, i ako ima, radi li se o grijehu ili nezakonu (kufr)?
a) Ako u ovom indeksu postoje organizacije ili fondacije koje su se konstituirale kao kompanije i pripadaju kršćanstvu ili nekoj drugoj religiji, a čiji je osnovni cilj poslovanja služenje kršćanstvu ili drugim religijama, tj. gradnja crkava ili drugih zgrada, štampanje i prodaja knjiga u skladu s njihovim religijskim uvjerenjima, i ako se te kompanije nalaze u ovom berzanskom indeksu, te ako ja želim profitirati kupovinom i prodajom futures ugovora tog indeksa.
b) Ako kupujem dionice tih vjerskih kompanija, bilo da su kršćanske ili pripadaju nekoj drugoj religiji, tj. ako želim ostvariti dobitak nezavisno od indeksa.
c) Ako bi umjesto kompanija drugih religija, u indeksu koji sam gore spomenuo bila ateistička organizacija ili fondacija, pretvorena u kompaniju radi promicanja svoje filozofije (do sada nisam naišao na takve kompanije, ali pretpostavimo da postoje), i ako bih ja htio profitirati kupovinom i prodajom futures kontrakata tog indeksa?
d) Koristiti grafikove cijena takvih kompanija za predviđanje kretanja berze.
2) Svake godine, a posebno u prosincu, na američkom tržištu dionica događa se tzv. “Santa Rally” (Božićni rally), odnosno kompanije prodaju mnogo robe uoči Božića i Nove godine, što dovodi do rasta cijena dionica. Ako u tom mjesecu kupim dionice američkih i zapadnih kompanija koje su dozvoljene u islamu, da li to ima kakvu zabranu, je li to grijeh ili kufar?
Dragi naš brat,
Kad god netko učini ono što je zabranjeno u islamu,
zna i vjeruje da to nije dozvoljeno, ali to radi podlijevajuci se svojoj strasti i sebičnim interesima.
neće biti nevjernik,
postaje grešnik.
Prema islamu
novac i zlato, koje se smatra novcem
Njihova kupoprodaja na kredit nije dozvoljena. Mogu se razmjenjivati samo međusobno.
Mogu se zamijeniti unaprijed po fiksnoj cijeni.
Na primjer, može se jednostrano obećati kupnja ili prodaja određenog broja dolara po određenom tečaju za šest mjeseci. Ugovor o kupoprodaji se sklapa u trenutku davanja obećanja.
Unutar indeksa
haram, nezakonite koristi neprijatelja islama, kamatarski i drugi haramni poslovi i papiri
ako postoje, uvrstiti ih u ove indekse
nije dozvoljeno.
Dozvoljeno je kupovati i prodavati dozvoljene stvari, poput robe i dionica, koje se smatraju imovinom, za gotovinu ili na kredit.
Dozvoljena je i kupoprodaja mnogih roba putem zamjene, i to gotovinom i na kredit (izuzetak čine roba na koje se primjenjuje kamata).
Dozvoljeno je i čekati da se cijena nekretnine ili dionice smanji pa ih tek onda kupiti.
Nakon ovog kratkog uvodnog teksta, pređimo na detalje:
Trgovanje na berzi sadrži i haram (zabranjeno) i halal (dozvoljeno). Zbog toga, ako se namjerava trgovati, potrebno je osigurati da su ispunjeni svi uvjeti za dozvoljenost. Ti uvjeti su:
1.
Potrebno je da roba postoji, da iznos novca bude određen i da ugovor bude za gotovnu kupovinu ili kupovinu s određenim rokom plaćanja.
2.
Ugovor ne smije sadržavati čekove sa kamatama.
3.
Ugovor ne smije biti u obliku uzajamnog zajma bez predaje i primanja.
4.
U poslu mora biti angažirana imovina kompanije, a ne gotovina, već roba ili rad.
Odluke Islamske akademije za islamsko pravo (Fikih) o tome koje transakcije na berzi su halal (dozvoljene) i koje su haram (zabranjene) su sledeće:
1.
U islamskom pravu nije moguće dati opću odluku o transakcijama na berzi. Svaka transakcija mora biti zasebno razmotrena i procijenjena.
2.
Gotovinski ugovori, u kojima se roba, koja se nalazi u vlasništvu prodavca, preuzima na licu mjesta ugovora, dozvoljeni su, pod uslovom da predmet ugovora nije zabranjena roba. Ako roba nije u vlasništvu prodavca, mora ispuniti uslove ugovora o gotovinskoj kupovini (selem). Takođe, kupac ne sme prodavati robu pre nego što je preuzme.
3.
Ugovori o kupoprodaji dionica kompanija i institucija čije poslovanje nije zabranjeno religijom su dozvoljeni ako se dionice nalaze u vlasništvu prodavca.
4.
Svi oblici ugovora o gotovinskim i kreditnim transakcijama koji se zasnivaju na kamatnim obveznicama su nedopušteni. To je zato što ove transakcije podrazumijevaju kamate.
5.
Svi oblici ugovora o kupoprodaji robe i dionica koje prodavac ne posjeduje nisu dozvoljeni. Jer, budući da ih kupuje naknadno i dostavlja kupcu u nekom drugom, unapred određenom terminu, on stupa u ugovor o „prodaji robe koju ne posjeduje“. Ovaj tip ugovora nije dozvoljen zbog hadisa koji glasi: „Ne prodavaj ono što nemaš!“
6.
Terminska kupoprodaja na berzi/financijskom tržištu se razlikuje od “selem” ugovora, koji je dozvoljen u islamskom pravu, u dva aspekta:
Prva razlika: Kod fjučers transakcija na berzi novac se ne plaća u trenutku sklapanja ugovora, nego u unapred određenom terminu. Kod salam ugovora, međutim, novac mora biti plaćen u trenutku sklapanja ugovora.
Druga razlika: Na berzi se roba, koja se nalazi u posjedu prvog prodavača i još nije u posjedu prvog kupca, prodaje više puta. To zapravo ne znači ništa drugo nego isporuku i plaćanje radi ostvarivanja profita i dobiti između onih koji zapravo nisu kupci i prodavači. To je isto kao igranje kocki. Dok se u selem ugovoru prodaja robe bez preuzimanja robe ne smatra dozvoljenom.
Što se tiče odnosa s nemuslimanima, takav odnos je općenito dozvoljen. Važno je da ne dovede do jačanja njihovog položaja i da sam po sebi ne bude povod za grijeh. (vidi: İhtiyar, 4/122; Haşiyetu İbn Abidin, 4/268)
Ukratko:
Trgovanje na berzi sadrži i haram (zabranjeno) i halal (dozvoljeno). Zbog toga je potrebno biti izuzetno oprezan i poštovati sve uslove dozvoljenosti.
Ovi uvjeti su sljedeći:
1.
Potrebno je da roba postoji, da iznos novca bude određen i da ugovor bude za gotovnu kupovinu ili kupovinu s određenim rokom plaćanja.
2.
Ugovor ne smije sadržavati kamatne čekove.
3.
Ugovor ne smije biti u obliku uzajamnog zajma bez predaje i primanja.
4.
U poslu mora biti angažirana imovina kompanije, a ne novac i likvidnost, već roba ili rad. Jer je neophodna fizička isporuka i primopredaja gotovine.
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
