„Izbjegavajte većinu sumnji, jer dio sumnji je grijeh.“ (Hujurat, 49/12) Kako bismo trebali shvatiti ovaj ajet?

Odgovor

Dragi naš brat,


Zan,

Ova riječ ima suprotno značenje i može značiti pretpostaviti, naslutiti i optužiti, ali i znati i poslušati. Zbog toga je dio sumnji (zann) proglašen grijehom:


“O vi koji vjerujete! Izbjegavajte većinu sumnji, jer neke sumnje su grijeh.”

(Al-Hujurat, 49/12)

ovaj ajet je dokaz toga. U tom smislu

zan,

Govoriti, razmišljati i davati informacije na temelju pretpostavki bez dobrog poznavanja predmeta je pogrešno, a ovdje analizirani ajet zabranjuje takve pretpostavke vjernicima. Jer u takvim pretpostavkama ima laži i kleveta.


Zan,

Budući da se radi o presudi zasnovanoj na pretpostavci, dio nje se uopće ne poklapa s istinom, a budući da se ne poklapa, takva presuda protiv nekoga u vezi s njegovim pravima je kleveta i laž, i zbog toga je grijeh. Pogotovo ako je izvor pretpostavke samo vlastita intuicija, pogreška je veća.

Budući da je dio sumnji grijeh i grijehni čin, treba biti oprezan i izbjegavati mnoge od njih kako bi se izbjeglo takvo zlo i šteta, te razmisliti o tome o kakvom se sumnji radi. Mnoge od zabranjenih odvratnosti nastaju iz takvih sumnji.

Istina je da nije svako sumnjanje grijeh i grijeh na sebi. Postoje i sumnje koje su obavezne, poput dobro mišljenja o Allahu i vjernicima. Naime, u Suri Nur stoji:


“Kad su muški i ženski vjernici čuli tu klevetu, oni su, u skladu sa svojim savjestima, dobro mislili o njoj…”

(Nur, 24.12)

je rečeno i u Hadisu Kudsi.

“Ja sam u skladu sa onim što moj rob misli o meni.”

Prenosi se da je Poslanik Božji (s.a.v.) rekao:


“Neka svako od vas umre u dobrom mišljenju o Allahu.”


“Dobro i lijepo su od vjere.”

Postoje situacije u kojima je u praksi obavezno postupati prema vjerojatnom dokazu u stvarima koje nisu apsolutno sigurne. Zatim postoje dozvoljene sumnje, kao u stvarima koje se odnose na život. Ali dio sumnje je i haram (zabranjen). Sumnja je haram u stvarima koje su apsolutno sigurne, poput božanskih istina i proroštva, a isto tako je haram i loša sumnja prema Allahu i dobrim ljudima.

Što se tiče razlika koje bi trebale razlikovati sumnju od koje treba bježati od ostalih sumnja:



Sumnja bez vidljivog razloga i jasnog znaka je haram (zabranjena) i treba je izbjegavati.


Stoga, čak i ako nije obavezno misliti dobro o nepoznatom čovjeku, nije dozvoljeno misliti loše o njemu. Međutim, misliti loše o osobama poznatim po grijehu i nečistoti nije haram (zabranjeno).

Međutim:


Nemojte biti radoznali.


Dakle, nemojte špijunski, detaljno i temeljito istraživati i provjeravati vjernike u potrazi za njihovim nedostacima, stvarati sumnje i uvjerenja na temelju jasnih dokaza i znakova, nego se držite onoga što je očito, a ono što je Allah sakrio, neka ostane sakriveno.

U jednom hadisu se prenosi:


“Ne tražite mane i nedostatke muslimana. Jer, ko god traži mane muslimana, Allah će tražiti i njegove mane, i na kraju će ga osramotiti, čak i u njegovoj kući.”

Priča se da je Omer (r.a.) noću patrolirao po Medini i da je jednom čuo jednog čoveka kako peva u jednoj kući. Preko zida je ušao unutra i ugledao čoveka sa ženom i vinom.


“O neprijatelju Allahov, zar si mislio da ćeš griješiti, a Allah te sigurno oprostiti?”

rekao je. Adam,


“I ti ne žuri, o zapovjedniče vjernika! Ako sam ja počinio jedan grijeh, ti si počinio tri: Allah Teâlâ

“Nemojte istraživati nedostatke.”

rekao je, ti si istraživao tajnu, Allah Teâlâ

“Ulazite u kuće glavnim vratima.”

(Al-Baqara, 2/189) je rekao: “Ti si prešao preko zida”, Allah Teâlâ.

“Ne ulazite u tuđe domove, osim u svoj vlastiti, dok ne obavijestite ljude u kući o svojoj prisutnosti i ne pozdravite ih.”


(An-Nur, 24/27)

rekao je. “Ti si ušao u moj prostor bez dozvole.”

rekao je. Na to je Omer (r.a.)


“Kako bih vas sada mogao oprostiti, ako u vama nema dobra? Drugim riječima, biste li i vi mene mogli oprostiti i pokajati se?”

rekao je, i on


“Da!..”

rekao je, ostavio je tako i otišao.


Sa pozdravom i blagoslovima…

Islam kroz pitanja i odgovore

Najnovija Pitanja

Pitanje Dana