– Kao što znate, u sustavu ahilika koji se primjenjivao u Selçukskom i Osmanskom carstvu, svaka zanatska radionica imala je pravo da uštedi određenu svotu novca. Želim pitati je li ovo pravedno s trgovačkog stajališta. U ovom sustavu jednako se tretira onaj koji mnogo radi i onaj koji malo radi, i u određenom smislu se prisiljava na doniranje zarade. Ima li ovaj postupak vjersku osnovu?
Dragi brate/draga sestre,
Islam je utvrdio mnoge principe za ostvarenje socijalne pravde, zaštitio siromašne od bogatih i usvojio izuzetno pravednu politiku za ekonomski i socijalni život.
Islamska religija,
„Najbolji od ljudi su oni koji su najkorisniji za ljude.”
time je socijalnoj pomoci dao duh obožavanja.
Sva načela
iz izvornog izvora religije
pravila i propisi Ahiliga
Književni spomenik o bratstvu i bratstvu u islamu
nazivao se. Osnovi Ahilika, moralna i trgovačka pravila, bili su zapisani u tim knjigama. Osoba koja je htjela ući u organizaciju prvo je morala pročitati ono što je bilo navedeno u tim knjigama.
religioznim i moralnim zapovijedima
morao/morala je poslušati.
Prema Fütüvvetnâmama, osobine koje bi trebali posjedovati članovi organizacije.
to su vjernost, istinoljubivost, pouzdanost, velikodušnost, poniznost, savjetovanje braće, usmjeravanje na pravi put, praštanje i pokajanje.
Pijenje vina, preljub, laž, kleveta i prevara bili su razlozi za isključenje iz profesije.
Glavni cilj Ahilika je bio,
cilj je osigurati ljudima mir u ovom i onom svetu. Ovo shvaćanje je omogućilo Ahiima da razviju uravnotežen pristup životu, ne napuštajući ni ovozemaljski život radi onoga budućega, ni budući život radi ovoga.
Ahiji nemaju konfliktni, nego solidarnostni mentalitet. Njihov glavni cilj je uspostavljanje dobrih odnosa između svih pojedinaca i institucija društva – bogatih i siromašnih, proizvođača i potrošača, rada i kapitala, naroda i države – kako bi svi mogli živjeti u miru.
Ahilik se snažno protivi zlorabi moćnih nad slabima i nezakonitom pribavljanju dobiti. To je duboko ukorijenjena organizacija osnovana s ciljem stvoriti okruženje u kojem se ljudi vole bratovrški.
Obrtnici u osmanskom društvu
Gilda
Imali su organizacije koje se zovu cehovima. Svaki obrtnik je bio obavezno registrovan u cehu i bio je pod zaštitom i nadzorom svoga ceha. Kao što je danas ordinacija ljekara, ordinacija arhitekata, ordinacija vozača… Pravo na otvaranje radnje…
Gedik
nazivalo se. Da bi se dobilo Gedik.
prošao/prošla obrtničko-tehničko obrazovanje, tj. obrtničko-tehničko školstvo, i stekao/a majstorski certifikat
trebalo je kupiti.
Glavne dužnosti cehovima bile su:
1.
određivanje broja članova, kvalitete proizvedenih proizvoda i cijene,
2.
Sprječavanje nepoštene konkurencije među obrtnicima,
3.
uređivanje odnosa između zanatlija i države,
4.
Omogućiti kreditiranje članovima.
Najvažnija i najutjecajnija cehovska organizacija u osmanlijskom periodu.
Ahlilik
Vidimo organizaciju.
Ahilik je bila značajna organizacija koja se pojavila u periodu Seljuka, širila se Anadolijom i dala značajan doprinos osnivanju i razvoju Osmanskog Carstva. Obavljala je religijsko-moralne, vojne, političke, ekonomske, socijalne, kulturne i obrazovne funkcije. Ahijski redovi, u skladu sa funkcijama koje su obavljali, širili su se od gradova do sela, pa čak i na planinske vrhove. Ahijski redovi su osnivali zavije (mesta za odmor i molitvu) na svakom mestu gde su mogli pružiti svoje usluge, šireći svoju organizaciju i u najudaljenije krajeve.
Ahilik (obrtnička bratovština)
Nakon što je osnivanje Osmanskog carstva dovršeno i državne institucije uspostavljene, Ahilik je, osobito od vladavine Murata II. i Fatiha, djelomično ili u potpunosti izgubio neke od svojih funkcija i pretvorio se u obrtničku organizaciju, nastavljajući svoje tradicije i obrazovanje u tom sektoru. Tako je Ahilik, obrtnička organizacija koja je obuhvaćala male obrtnike, majstore, obrtnike-pomagala i učenike, pružao korisne usluge, promovirajući solidarnost, ali i ciljajući na pošten i savjestan rad te obrazovanje u tim profesijama.
To što je Ahilik bila profesionalna organizacija činilo je profesionalnu etiku, zasnovanu na istini i lojalnosti, važnom u tim udruženjima. Daval se značaj moralnim načelima poput: ne varati kupca, ne lagati hvaleći robu, ne vršiti prevaru u mjerenju i vaganju, ne baviti se špekulacijom, ne provocirati kupca, pružati dobru uslugu u kupovini, biti pažljiv u poslu i ne zanemarivati ga.
Jedna od najvažnijih funkcija Ahilika (Ahilik organizacije) bila je pružanje pomoći i socijalne solidarnosti, prvenstveno među samim članovima, ali i širej populaciji. U tu svrhu, svaka zanatska grupa je osnovala fond za pokrivanje administrativnih troškova i pružanje uzajamne pomoći i solidarnosti.
Fond za zanatlije
Već od davnih vremena u Anatoliji i Osmanskom carstvu svaka zanatska radionica je imala kutiju za pomoć. To se naziva…
“Fond za zanatlije”, “Zanatlijska kasa”
i ranije
“Fond za zanatlije”
govoreći. Sandık je funkcionirao pod upravom upravitelja ili upravitelja zaklade Sandık.
Glavni izvori prihoda za fond bili su donacije zanatlija, darovi koje je majstor davao za svog učenika i pomoćnika pri napredovanju od učenika do pomoćnika i od pomoćnika do majstora, novac koji se tjedno ili mjesečno skupljao od zanatlija prema njihovim mogućnostima, te prihodi od kamata i ulaganja prikupljenog novca.
Glavna područja troška prihoda od poreza bila su:
Zajmovi obrtnicima koji žele proširiti svoj zanat ili poslovanje, troškovi za stanovništvo u mjesecu ramazanu, besplatna pomoć obrtnicima u teškoj situaciji, troškovi pogreba za obrtnike koji su umrli, pomoć obrtnicima koji su stradali u nesrećama, troškovi liječenja siromašnih obrtnika, pomoć siromašnim i usamljenim mladim ljudima koji se žele oženiti, razni troškovi, troškovi popravaka, pomoć učenjacima i drugim vjerskim vođama, porezi, troškovi vode za javne fontane i snijega u ljetnim mjesecima.
Za dodatne informacije kliknite ovdje:
AHI
,
UČENIČARSTVO
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
