– U Kur’anu, u suri Al-Baqara, 219. ajetu, piše da je alkohol grijeh. Na arapskom se to kaže “ism”. U suri Al-A’raf, 33. ajetu, također stoji “ism”. Zar nije iz ovog ajeta jasno da je alkohol haram (zabranjen) prije sura Al-Maida, 90. ajeta?
– Riječ “ism” (грех, haram) koja se pojavljuje u suri Bakara, Medinskog porijekla, pojavljuje se i u suri Arafa 33, Mekkijskog porijekla; u značenju grijeh, haram; dakle, u pogledu tumačenja Kurana kroz sam Kur’an… Skromno sam pročitao komentare na vašoj stranici, kod kuće sam čitao Mevdudi i Taberi, ali nijedan od njih nije u tom pogledu uvjerljiv. Naime, kada je Bakara 219 objavljena, alkohol još nije bio zabranjen, a zatim je objavljeno “ne približujte se molitvi dok ste pijani”, a potom i Maida 90, i tvrdi se da je alkohol zabranjen Maidom 90. Međutim, u svim prevodima Bakare 219 stoji “грех”. Mislim da postoji opća zabluda u ovom pogledu.
– Objašnjenje postupnosti je logično, ali mislim da izraz “ISM” sve pokvari.
Dragi brate/draga sestre,
Da, kao što ste i vi rekli, neki učenjaci tumače da se u ovom ajetu spominje…
“greh / grijeh”
izrazom su rekli da je alkohol bio zabranjen i prije nego što je bio objavljen ajet u suri Al-Maida.
Jer,
“izam”
Riječ “grijeh” ponekad označuje kaznu, a ponekad grijehe koji sami po sebi zaslužuju kaznu. Bez obzira na to koje značenje je namijenjeno,
„izam“
riječju “haram” se ispravno opisuje samo ono što je zabranjeno.
(vidi: Razi, Mefatih, tumazenje relevantnog ajeta)
Prema tome, iz relevantnog ajeta proizlazi da:
alkohol
i
igre na sreću
Iz ovog ajeta se može zaključiti da je to bilo zabranjeno i prije ovog ajeta. Međutim, budući da ne sadrži izričito zabranu, dovelo je do različitih tumačenja.
Evo prevoda relevantnog dijela ajeta:
„Pitaju te o alkoholu i kockanju. Reci: U oba ima velika šteta i neka korist za ljude, ali šteta je veća od koristi…“
(Al-Baqara, 2/219)
Općenito, oba su razaračka i za imovinu i za ljude.
Često jedno vuče za sobom drugo. Vino prvo uništava razum, a razum je oslonac i religije i svijeta.
Sad se u pijanom stanju počine takva ubojstva i u kockanju se dopusti takve zločine da ih se ne može nabrojati, ali
“veliki grijeh”
razumije se kao.
Međutim, postoje i neke prednosti za ljude u vezi s ovim.
Iz ove rečenice se izvlači malo radosti i užitka, oko nje se odvija mnogo trgovine. Uplašenima daje hrabrost i jača im karakter. U kocki, neki besplatno dobiju imanje. Ali grijeh je mnogo veći od koristi, a šteta od koristi.
Stoga, njihove koristi nisu prave i trajne. Radost koju daju pretvara se u halucinacije (zatamnjenje uma). Ta prolazna hrabrost dovodi do katastrofe. Ta prolazna snaga karaktera narušava zdravlje; stečeno bogatstvo ne donosi dobro, nego stotinu štete na jednu dobit. Oni koji se tome prepuste, jedva se izbave.
Ukratno, dok su radosti i užitci osobni i prolazni, štete i loši rezultati koje uzrokuju su i osobni i socijalni, tjelesni i moralni. Kao zarazne bolesti, prolaze i prolaze svima. Oni koji ne snose kaznu na početku, snose je na kraju. Nije pametno trpjeti siguran i opći gubitak radi imaginarnog komada profita.
Uklanjanje štete ima prednost pred ostvarivanjem koristi.
Stoga bi to trebalo biti zabranjeno po logici. I ovaj ajet ukazuje na takvu implikativnu konotaciju.
(posrednjim dokazom)
time bi se po vjerskim propisima proglasilo njihovo nezakonito.
Da u Kur’anu ne bi bilo drugih ajeta o alkoholu, samo ovaj bi bio dovoljan da se utvrdi zabrana alkohola.
Međutim, ovo bi bila zabrana koja ne bi bila jasno shvatljiva iz samog značenja izraza; mogli bi se naći oni koji bi, oslanjajući se na svoj razum, smatrali da mogu ograničiti štetu i iskoristiti prednosti.
Zbog toga, među ashabima (pristalicama)
ljudi koji ne shvaćaju razliku između harama zasnovanog na razumu i harama zasnovanog na šerijatu
je bio, a zatim,
“On je zločinac, … bježite od njega”
(Al-Maida, 5/90)
njegovim nalogom je nastala očigledna i apsolutna zabrana po islamskim propisima.
Ukratno,
Ne pijte vino niti konzumirajte opojna sredstva, ne igrajte kockarske igre i ne mislite da se dobrotvorne svrhe mogu ostvariti lutrijom; jer zlo koje one donose daleko nadilazi dobro, a grijeh koji one uzrokuju daleko nadilazi korist.
(Elmalılı, Pravi Bog, tumačenje relevantnog ajeta)
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
