– Možda ću postaviti malo duže pitanje, unaprijed hvala. Imamo mačku kod kuće, i ona živi kao kraljica, od cijepljenja do hrane.
– Jednog dana na balkon je došla ptica i, u naletu instinkta za lov, skočila je s četvrte etaže. Bogu hvala, nije se ništa slomilo, samo je dobila sitne ogrebotine. Dok se oporavlja, primjećujem da se agresivna priroda naše mačke mijenja.
– Također, u videu koji sam nedavno gledao, vidi se da mačka koja je ubila pticu plače.
1) Mogu li životinje poput mačaka, stvorene s instinktom za lov, promijeniti svoj karakter, kao što sam spomenuo gore? Drugim riječima, mogu li shvatiti to nakon što primijene šefkat (milost)?
2) Ako se dobro sjećam, u traktatima sam pročitao da su životinje poput lisice hranile mrtve životinje, a ako bi ih lovili, mogli bi biti kažnjeni. Ako je to tako, postoji li iskušenje i među životinjama? Ili, ako je njihova hrana mrtve životinje, zašto su stvoreni s instinktom za lov?
3) Mogu li se troškovi liječenja kućnih ljubimaca nakon ozljeda ili sličnih incidenata, ili troškovi potrebnih cijepljenja i sličnih zdravstvenih mjera, smatrati milostinjom za vlasnika?
Dragi brate/draga sestre,
Ne možemo reći da je kazna kojom se kažnjavaju životinje nužno namijenjena promjeni njihovog ponašanja. Jer ponekad kazna je smrt. Naravno, cilj nije da se nakon smrti poprave. To vrijedi i za ljude.
Međutim, očigledna je činjenica da su neka životinja, poput hudi-huda, papagaja, goluba, mačke, psa, ribe, zauzele drugačiji položaj kao rezultat obuke.
Što se tiče pitanja:
1.
Da, ako se znaju sposobnosti i karakteristike životinja, moguće ih je educirati i zaposliti u skladu s tim:
„Pošto je zemlja trpeza Rahmana, postavljena na čast čovječanstva, onda je sasvim logično da većina ostalih životinja i ptica koje se njome hrane, mogu biti podložne i služeće čovječanstvu.“
“Baš kao što je, uz Božju inspiraciju, iskoristio i najsitnije životinje, poput pčele i svilograda, otvorivši im ogroman put za dobrobit, i zapošljavao golubove u nekim poslovima, i učio papige i slične ptice da govore, dodao je lijepe stvari ljepotama ljudske civilizacije.”
“Isto tako, ako se zna jezik sklonosti drugih ptica i životinja, postoje mnoge vrste koje, poput njihovih srodnika, životinja koje su ukrotili, mogu biti zaposlene u nekom važnom poslu.”
“Na primjer: Protiv invazije skakavaca, ako bi se poznalo i uskladilo djelovanje ptica roda čapljin, koje uništavaju skakavce bez da ih pojedu, mogli bi biti besplatno angažirani u jednoj tako korisnoj službi.”
(Nursi, Poruke, str. 260)
2.
Da, kao što ste rekli, i za životinje je postavljen određeni standard. Kao što ljudi bivaju kažnjeni ako postupaju suprotno principima objave, tako i životinje bivaju kažnjene ako postupaju suprotno principima stvoriteljske prirode.
Kazna koju je dobio
-ovisno o okolnostima počinjenog zločina-
šamar milosrđa
može biti i
udarac lancem
može biti.
Ovo pitanje Bediuzzaman Hazreti objašnjava na sledeći način:
„Prijatelju! U nesrećama i nesrećama koje zadese nevine ljude ili životinje, postoje razlozi i mudrosti koje ljudski um ne može shvatiti. Samo oni koji sadrže načela Božanske volje…“
Propisi prirodnog zakona (šeriat-ı fıtriye) ne ovise o postojanju razuma.
da se ne primjenjuje na ono što nema razuma. Mudrosti tog zakona (šerijata) se odnose na srce, osjećaje i sklonosti. Na radnje koje proizlaze iz toga, primjenjuju se i kazne tog zakona.
Na primjer:
“Jedno dijete,
Ako ubije pticu ili mušicu koju je uzeo u ruku, proturječio je propisima prirodnog zakona, tj. osjećaju sažaljenja. Zbog tog proturječja, ako padne i razbije glavu, zaslužuje to. Jer ova nesreća je kazna za to proturječje.”
“Ili ženska verzija tigra,
Ne uzimajući u obzir veliku naklonost i zaštitu prema vlastitim potomcima, on rastrgne mladunče jadnog gazela i hrani njime svoje potomke. Zatim ga ubije lovac. Evo, budući da je bio protiv osjećaja naklonosti i zaštite, doživljava istu nesreću kakvu je učinio gazelu.”
“Upozorenje:
Halal hranu za životinje poput tigra čine mrtve životinje. Ubijanje živih životinja radi hrane je zabranjeno prema prirodnom zakonu (šeriat-ı fıtriye).
(Mesnevi-i Nuriye, str. 74-75)
3.
Može se reći da su troškovi liječenja kućnih ljubimaca nakon ozljeda ili sličnih incidenata, kao i troškovi cijepljenja i sličnih preventivnih mjera, za vlasnika svojevrsna milostinja. To se može razumjeti iz slijedećih hadisa, čije značenje ćemo navesti:
“Ako musliman posadi drvo ili zasadi žito, pa to pojede čovjek, životinja ili ptica, to što je pojelo je milostinja za tog čovjeka sve do Sudnjeg dana.”
(vidi: Muslim, Musakat, 10)
“Muslimanu koji posadi drvo, plodovi tog drveta koji se pojedu su za njega milostinja. Plodovi tog drveta koji se ukradu su takođe za njega milostinja. Plodovi tog drveta koje pojedu divlje životinje su takođe za njega milostinja. Plodovi tog drveta koje pojedu ptice su takođe milostinja. Svaki plod koji pojede i smanji plodonosnost drveta je za muslimana koji ga posadio milostinja.”
(Muslim, Musakaat, 2 (1552))
Sljedeće rečenice su svojevrsno objašnjenje ovih hadisa:
“I ko god pojede plodove iz ovog vinograda – bilo da je životinja ili čovek, krava ili mušica, kupac ili lopov –”
To će ti biti kao milostinja. Ali pod uvjetom da upravljaš tim bogatstvom u ime i s dozvolom Praovog Dobročinika i da na sebe pogledaš kao na službenika koji raspodjeljuje bogatstvo Dobročinika njegovim stvorenjima…”
(Izgovorene riječi, str. 272)
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
