– Ömer Nasuhi Bilmen je u svojoj knjizi “Ilmihal” napisao:
“Ako imovina, odvojena za zekat, bude uništena, zekat se ne plaća… U drugom stavku se navodi da ako imovina, odvojena za zekat, bude izgubljena, zekat se plaća.”
(Zekat, čl. 32-33)
– Profesore, ako se imovina uništi, onda se zekat ne plaća, ali zašto se ne plaća ako se imovina samo ošteti? Možete li mi ovo objasniti?
Dragi naš brat,
Uništenje
biti s
rasipanje
“Propast” i “gubitak” znače praktički isto. S tog stanovišta, nema razlike između imovine koja je propala i imovine koja je izgubljena.
Međutim, postoji razlika između propadanja imovine čiji zekat (islamska milostinja) još nije odvojena i propadanja imovine koja je odvojena za zekat. U jednom slučaju, sva ili dio imovine čiji zekat još nije odvojen je propala, dok je u drugom slučaju propala imovina koja je odvojena za zekat.
Prema tome, ako se osnovna supstanca imovine uništi, obveza zekata na tu imovinu prestaje i ne ostaje obveza vlasnika. Međutim, ako se imovina odvojena za zekat uništi, tada je potrebno dati zekat.
Relevantno mjesto je:
“Zekat se odnosi na sam imetak, a ne na dužnika. Stoga, ako imetak propadne nakon što je zekat postao obavezan, zekat se poništava. Ali ako se taj imetak potroši na darivanje drugome ili na kupovinu kuće, zekat se ne poništava i mora se platiti.”
“Ako imovina namijenjena za sadaku (zakat) strada, sadaka se ne umanjuje. Ali ako vlasnik imovine namijenjene za sadaku umre, a sadaka nije podijeljena siromašnima, taj novac nasljeđuju njegovi nasljednici.”
Sa pozdravom i blagoslovima…
Islam kroz pitanja i odgovore
